Smjernice za distribucije slobodnog sustava

Uvod

Svrha ovih smjernica je objašnjenje što znači za distribuciju sustava koja se može instalirati (kao što je to GNU/Linux distribucija) da se kvalificira kao slobodna, i pomaganje developerima distribucija da se njihove distribucije kvalificiraju.

Ove smjernice nisu potpune. Spomenuli smo probleme kojih smo trenutno svjesni, ali nismo sigurni da li još postoji više njih. Dodati ćemo ih kada ih susretnemo.

Željeli bismo zahvaliti Fedora projektu za njihovu pomoć u fokusiranju ovih pravila, i što su nam dopustili da upotrijebimo njihove smjernice za licencu distribucije kao osnovu za ovaj dokument.

Potpune distribucije

Naš popis distribucija je popis onoga što se može instalirati na računalo. Zbog toga, uključuje samo distribucije koje su potpune u sebi i spremne za uporabu. Ako je distribucija nepotpuna — ako korištenje zahtijeva dodatni rad ili pretpostavlja instalaciju drugog softvera — tada ne pripada na ovaj popis, čak iako je slobodni softver.

Pravila za licencu

“Informacije za praktičnu uporabu” uključuju softver, dokumentaciju, fontove i druge podatke koji imaju direktnu funkcionalnu primjenu. Ne uključuju umjetnička djela koja imaju estetsku (radije nego funkcionalnu) svrhu, ili izjave o mišljenju ili prosudbi.

Sve informacije za praktičnu uporabu u slobodnoj distribuciji moraju biti dostupne u izvornom obliku. (“Izvornom” znači oblik informacije koji se preferira za izmjenu iste.)

Informacija i izvorni oblik moraju biti obezbjeđeni pod prikladnom slobodnom licencom. Popisujemo one koje smo procijenili temeljem našeg popisa licenci, sa odvojenim odjeljcima za licence koje su pogodne za softver, dokumentaciju, fontove i druga korisna djela. Ako su takva djela objavljena pod višestrukim licencama, od kojih je barem jedna slobodna, mogu se uključiti u sustav; developeri sustava samo trebaju slijediti pravila dostupne slobodne licence (ili dostupnih slobodnih licenci) kada distribuiraju i/ili izmjenjuju ta djela.

Distribucija slobodnog sustava ne smije navoditi ili ohrabrivati korisnike prema nabavci bilo koje neslobodne informacije za praktičnu uporabu. Sustav ne bi trebao imati repozitorij neslobodnog softvera ili specifične recepte za instalaciju partikularnoga neslobodnog programa. Niti bi distribucija trebala referirati na druge repozitorije koji nisu opredijeljeni za uključivanje samo slobodnog softvera; čak iako danas imaju samo slobodan softver, to ne mora značiti da će isto biti i sutra. Programi u sustavu ne bi trebali predlagati instalaciju neslobodnih priključaka, dokumentacije i tako dalje.

Distribucija slobodnog sustava bi trebala biti domaćin sama sebi. Što znači da morate biti u mogućnosti razviti i izgraditi sustav sa alatima koje vam sam sustav pruža. Kao posljedica, distribucija slobodnog sustava ne može uključivati slobodni softver koji može biti izgrađen samo uporabom neslobodnog softvera.

Danas postoji mnogo koda u većini distribucija slobodnog sustava; količina napora koja bi trebala za reviziju svega je nepraktična za većinu timova. U prošlosti, neki neslobodni kod je slučajem bio uključen u distribucije slobodnog sustava. Ne izbacujemo distribucije van popisa zbog toga; nego, samo molimo da distribucija napravi napor u dobroj vjeri da izbjegne uključivanje neslobodnog softvera, i posveti se uklanjanju takvih programa ako su kasnije otkriveni.

Određene vrste situacija oko licenci zaslužuju posebnu pažnju ljudi koji stvaraju ili razmatraju distribucije slobodnog softvera; rasprava o tim situacijama se nalazi u odjeljcima ispod.

Neslobodni firmware

Neke aplikacije i upravljački programi potrebuju firmware da bi funkcionirali, i ponekad taj firmware se distribuira samo u obliku objektnog koda, pod neslobodnom licencom. Nazivamo te firmware programe “blobovima” (“blobs”). Na većini GNU/Linux sustava, tipično ćete naći te programe kako prate neke upravljačke programe u Linux jezgri. Takav firmware treba biti uklonjeni iz distribucije slobodnog sustava.

Blobovi mogu poprimiti mnoge oblike. Ponekad, oni će biti dani u odvojenim datotekama. U drugim slučajevima, mogli bi biti pripojeni u izvorni kod samog upravljačkog programa—na primjer, mogli bi biti kodirani kao veliki niz brojeva. Ali bez obzira kako su kodirani, svaki neslobodni firmware treba biti uklonjeni iz slobodnog sustava.

(Da budemo jasni, nije svaki niz brojeva u upravljačkom programu firmware. Važno je razumjeti namjenu podataka prije odluke da li su, ili nisu, podaci prikladni za slobodan sustav.)

Brian Brazil, Jeff Moe i Alexandre Oliva su razvili niz skripta za uklanjanje neslobodnog firmwarea iz netaknute inačice Linux jezgre. Možda će vam biti korisne ako želite razviti vašu vlastitu slobodnu GNU/Linux distribuciju—iako preporučamo pridruživanje razvoju postojeće slobodne distribucije radije nego fragmentiranje napora počivanjem nove. Potpuni izvorni kod za inačicu Linux jezgre bez blobova je isto dostupan; možete saznati više o ovom projektu iz Direktorija slobodnog softvera.

Ne-funkcionalni podaci

Podaci koji nisu funkcionalni, koji ne vrše praktične zadatke, su više ukras sistemskom softveru nego dio njega. Prema tome, ne insistiramo na kriteriju slobodne licence za ne-funkcionalne podatke. Mogu biti uključeni u distribuciju slobodnog sustava sve dok vam njihova licenca daje dozvolu da ih kopirate i ponovno distribuirate, za komercijalne i ne-komercijalne svrhe. Na primjer, neki od enginea¹ za igre objavljeni pod GNU GPL-om imaju prateće informacije iz igre—mapu zamišljenog svijeta, grafiku iz igre, i tako dalje—objavljene pod licencom koja dopušta doslovnu distribuciju. Takva vrsta podataka može biti dio distribucije slobodnog sustava, čak iako se licenca ne kvalificira kao slobodna, zato jer su ne-funkcionalni.

Zaštitni znakovi

Zaštitni znakovi su udruženi sa nekim softverom. Na primjer, ime programa može biti zaštićeno, ili njegovo sučelje može prikazivati zaštićeni logotip. Često, upotreba tih znakova će biti na neki način pod kontrolom; posebno, developeri su često zamoljeni da uklone reference na zaštitne znakove iz softvera kada ga izmjenjuju.

U ekstremnim slučajevima, ta ograničenja mogu učinkovito učiniti program neslobodnim. Nepravda je ako vas netko pita da uklonite zaštitni znak iz izmijenjenog koda ako je taj zaštitni znak rasut cijelim originalnim izvornim kodom. Sve dok su praktični zahtjevi razumni, distribucije slobodnog sustava mogu uključiti te programe, sa ili bez zaštitnih znakova.

Slično tomu, sama distribucija može držati određene zaštitne znakove. Nije problem ako izmjena zahtijeva uklanjanje tih zaštitnih znakova, sve dok se oni mogu spremno ukloniti bez gubljenja funkcionalnosti.

Međutim, neprihvatljivo je koristiti zaštitne znakove da bi se ograničilo doslovno kopiranje i ponovna distribucija cijele distribucije, ili bilo kojeg dijela.

Dokumentacija

Cjelokupna dokumentacija u distribuciji slobodnog sustava mora biti objavljena pod prikladnom slobodnom licencom. Dodatno, mora se paziti da dokumentacija ne predlaže neslobodni softver.

Općenito, nešto što pomaže ljudima koji već koriste neslobodni softver da bolje koriste slobodan softver je prihvatljivo, ali nešto što ohrabruje korisnike slobodnog softvera da instaliraju neslobodni softver nije.

Na primjer, distribucija slobodnog sustava može imati dokumentaciju za korisnike o tome kako konfigurirati dvojno podizanje sustava. Može objasniti kako pristupiti datotečnom sustavu vlasničkog (proprietary) operativnoga sustava, kako uvesti postavke, i tako dalje. To bi bilo pomaganje ljudima u instaliranju slobodnog sustava na stroj koji već ima vlasnički softver, što je dobro.

Ono što je neprihvatljivo je da dokumentacija daje ljudima instrukcije za instalaciju neslobodnog programa na sustav, ili da spominje pogodnosti koje mogu dobiti ako to naprave.

Za granični slučaj, jasno i ozbiljno poticanje da se ne koristi neslobodni program bi pomaknulo distribuciju prema liniji prihvatljivosti.

Patenti

Praktično je nemoguće za developere slobodnog softvera i distributere da znaju da li, ili ne, dani dio softvera radi prekršaj prema nekim patentima: ima ih previše, razlikuju se od zemlje do zemlje, često su napisani tako da je teško reći nad čim imaju, ili nemaju, pokriće, i nije lagano reći koji od njih su važeći. Prema tome, općenito ne umoljavamo distribucije slobodnog sustava da isključuju softver zbog moguće prijetnje od patenta. S druge strane, isto tako ne radimo prigovor ako distributer izabere izostavljanje nekog softvera da bi izbjegao rizik od patenata.

Bez zloćudnih programa

Distribucija ne smije sadržavati DRM, skrivene ulaze ni špijunske programe.

Opredjeljenje za točne pogreške

Većina razvojnih timova distribucija nema resurse za iscrpno provjeravanje zadovoljava li njihova distribucija sve ove kriterije. Nemamo niti mi. Stoga i očekujemo da će distribucije ponekad sadržavati pogreške: neslobodan softver koji je promaknuo, itd; i ne odbijamo distribuciju samo greške. Naš zahtjev je da su razvijatelji distribucija u potpunosti voljni ispraviti pogreške koje im se prijave.

Održavanje

Da bude na popisu, distribucija bi trebala biti aktivno održavana, i trebala bi dati GNU projektu jasan i specifičan način da prijavi probleme oko neslobodnog softvera koje pronađemo. Trebala bi nas isto i informirati kada su problemi koje smo prijavili popravljeni.

Konfuzija oko imena

Nećemo staviti na popis distribuciju čije ime po svojoj prilici radi konfuziju sa neslobodnim distribucijama. Na primjer, ako je Foobar Light slobodna distribucija a Foobar je neslobodna distribucija, nećemo staviti Foobar Light na popis. To je zato jer očekujemo da bi distinkcija između tih dvoje bila izgubljena u procesu komuniciranja poruke.

Uzvodno kontaktiranje ako si nizvodno²

Za developere distribucija (i za bilo koga drugog) koji su poslali važnu prijavu pogreške GNU paketu: ako je prijava prošla nezapaženo od strane održavatelja paketa nakon razumne količine vremena (molim vas dopustite barem dva tjedna), možete eskalirati pogrešku pisanjem na <[email protected]>. To je posebno opravdano ako ne možete naći dokaze nedavne aktivnosti održavatelja paketa.

Molimo vas podučite korisnike slobodnom softveru

Da bi se uspostavila trajna sloboda, puko davanje slobode korisnicima nije dovoljno. Nužno je, isto tako, podučiti ih da razumiju što sloboda znači i zahtijevati to. Dakle, predlažemo i nagovaramo da slobodne distribucije profilirano najave na zaslonu, prije prijave korisnika i na zadanoj radnoj površini poslije prijave, istaknutu izjavu o slobodi, kao što je “Ovaj sustav poštuje slobodu i slobodan/libre je softver” ili nešto usporedivo, i da se prezentira poveznica ili ikona koja pokazuje na gnu.org ili na gnu.org/philosophy za daljnje informacije o tom pitanju.

Završne bilješke

Održavamo popis distribucija slobodnog sustava kojih smo svjesni. Ako znate za slobodnu distribuciju koja nije na ovom popisu, molimo vas zamolite njene developere da pišu na <[email protected]> sa opisom njihovog sustava i poveznicom na njihovu mrežnu stranicu.

Naš popis se sastoji od sustava baziranih na GNU koji potvrđuju da su bazirani na GNU. Trenutno, ne znamo za niti jedan drugi sustav koji bi se kvalificirao. Ako u budućnosti bude postojao neki, staviti ćemo ga na popis, ali ne nužno na isti način.

Ako imate pitanja i komentare o ovim smjernicama, slobodno ih pošaljite na <[email protected]>. Nadamo se da će pomoći svima da bolje shvate pitanja koja su važna za distribucije slobodnog sustava, i veselimo se promoviranju više njih u budućnosti.